Konferencija za novinare, 18. januar 2018. godine

Miljan Damjanović: Dobar dan.

Poštovani novinari, ovom prilikom želimo da vas obavestimo da je Gradska izborna komisija proglasila pod rednim brojem 2 izbornu listu Dr Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka. Na taj način smo pokazalisuperiornost u odnosu na druge političke stranke, ozbiljnu organizaciju i spremnost da se u najkraćem roku naši članovi, simpatizeri i svi ljudi iz Beograda, koji podržavaju politiku Srpske radikalne stranke, odazovu na naš poziv. I pored velike opstrukcije javnih beležnika, koje smo imali, kao i malog broja notara, jer je veliki broj njih radio tih dana, odnosno prvog i drugog dana za Socijalističku partiju Srbije uspeli smo da pre socijalista, čak sat i po vremena pre njih da predamo dovoljan broj potpisa sa urednim svim administrativnim taksama i papirologijom koja je bila potrebna.Na taj način pokazali smo da se na Srpsku radikalnu stranku na ovim izborima može i te kako ozbiljno računati.

Neprijatno smo bili iznenađeni, ali po ko zna koji put se to dešava, da je prilikom izveštavanja potpuno izostala objektivnost medija, što televizija sa nacionalnom frekvencijom, što štampanih medija, jer je ovo zaista bio naš veliki uspeh i pokazatelj koliko je naša stranka jaka u Beogradu. I umesto da prva vest bude da smo odmah iza Srpske napredne stranke predali našu izbornu listu sa dovoljanim brojem potpisa, mogli smo videti da su se oni bavili drugim strankama, iako su one mnogo kasnije iza nas te noći došle i predale svu potrebnu papirologiju i svoje potpise.

Shodno tome, mi smo od danas i zvanično u kampanji i svakodnevno ćemo obaveštavati naše sugrađane o problemima, ali i o našim rešenjima kako bi im život posle ovih izbora bio lakši, bolji, kvalitetniji.Očekujemo da će rezultat Srpske radikalne stranke biti još bolji nego pre godinu i po dana kada smo imali lokalne izbore u 17 beogradskih opština, kada je Srpska radikalna stranka na tim izborima osvojila preko osam posto podrške naših sugrađana, tj. birača.

Prva stvar koju želimo da istaknemo jeste da, za razliku od nekih drugih političkih stranka koje su na svoju listu stavljali, kako oni kažu, vanstranačke ličnosti na našoj listi su svi do jednog članovi Srpske radikalne stranke, koji su se svojim radom, svojim umećem i svojim znanjem i sposobnostima afirmisali u Srpskoj radikalnoj stranci.Na našoj listi možete primetiti da su studenti, penzioneri, diplomirani inžinjeri mašinstva, doktori nauka, doktori medicine, diplomirani inžinjeri arhitekture, mašinbravari, radnici, strukovni ekonomisti...Zapravo,to su ličnosti iz svih oblasti, iz svih sfera života, kako jedna ozbiljna lista i jedan ozbiljan tim nalažu, tim koji treba sutra da vodi Beograd.

Za danas kao prvu temu odabrali smo sledeće: ono što tišti većinu građana, ne samo Beograda, nego i čitave Srbije – to je sfera dečije zaštite. Režimi su se u Beogradu menjali, a ovaj posao niko do sad ozbiljno nije shvatao. Imali smo nekad sekretarijat objedinjen, Sekretarijat za dečiju zaštitu, zatim se sada taj sekretarijat zove Sekretarijat za dečiju zaštitu i obrazovanje. Nikada do sad niko nije shvatio da dečija zaštita kao sekretarijat mora biti zaseban, a neke od mnogo razloga ćemo sada izneti.

Prva stvar i prvo rešenje koje ćemo predložiti nakon ovih gradskih izbora, ukoliko budemo u situaciji da formiramo vlast na nivou grada – a to će istovremeno biti i naše programsko rešenje, jeste da se trenutno rešenje promeni i da se regresna skala plaćanja vrtića odredi prema prihodima. To znači da će cena vrtića biti formirana prema prihodima roditelja i prema broju članova porodice. Jednostavno rečeno: ukoliko se kaže tročlana porodica“, to su roditelji sa jednim detetom, četvoročlana“, roditelji sa dvoje dece i tako dalje. Danas imamo situaciju da se linearno plaća – da svi isto plaćaju vrtiće, a da pritom niko nije razmišljao o socijalnom aspektu nezaposlenih roditelja, ili pak jednog roditelja koji je nezaposlen, kao i njihovih ukupnih primanja.

S druge strane, potrebno je da pod hitno uradi ozbiljna analiza demografije i kao što svi znamo, potrebno je da se izgrade novi objekti.Ali, dok se ne izgrade novi objekti treba pronaći i sistemsko rešenje kako da u ovom trenutku što veći broj dece primimo u naše vrtiće. Po ovom novom sistemu znate da je osnovno obrazovanje sada devet godina, zapravo imamo ovaj deo koji je za predškolce i osam godina osnovne škole, ali da se predškolici i dalje nalaze u vrtićima. Naš predlog jeste da predškolci moraju biti uvedeni u sistem osnovnog obrazovanja, kako je i propisano zakonom, i da tu prvu godinu provedu u objektima osnovnih škola. Prvo, iz razloga kako bi se bolje pripremili i shvatili šta ih očekuje, a s druge strane, na taj način oslobodili bismo veliki broj mesta za mališane koji sada nisu mogli da se upišu u vrtiće i na taj način omogućili bismo i roditeljima jedan spokojniji način života i lakše planiranje svojih obaveza.

Sve ovo što smo izneli u vezi sa predškolskim ustanovama dovodi do toga da se mora uvesti nova mreža predškolskih ustanova, naravno, u saradnji sa ministarstvom. Daću vam jedan konkretan primer kako bi se to sprovelo u odnosu na sadašnja, nedovoljno dobra rešenja. Uzmimo primer Predškolske ustanove na Paliluli imamo samo jednu dečiju predškolsku ustanovu na Paliluli, jer se one sada određuju prema broju grupa. Mi predlažemo da na takvim opštinama, koje su velike, da se poveća broj na dve predškolske ustanove, gde bi se i geografski podelili.Znači, ono što često ponavljamo sa leve i desne obale: sa leve obale bi bila jedna predškolska ustanova Palilula, a sa desne druga. Na taj način novom sistematizacijom mreže predškolskih ustanova trajno bismo rešili problem za sve, pa i za buduće naraštaje.Tako ni roditelji neće imati glavobolju brinući da li će biti odbijeni ili ne i kako će se snalaziti ukoliko njihova deca ne idu u vrtić.Znate i sami da nema svako mogućnost da mu roditelji odvode i dovode decu iz vrtića, a i zbog svojih obaveza ne mogu da jure automobilima svako jutro, niti su pak platežno sposobni da angažuju neko treće lice da im podiže decu, ili da im deca idu u privatne vrtiće.

Mi smo za danas imali toliko.

Ima li možda nekih pitanja? Izvolite.

 

Novinar: Da li je zaista toliko važno kada će da se preda lista?

Miljan Damjanović: Važno je kada se preda. To pokazuje organizacionu sposobnost jedne političke organizacije, jer kao što znate postoji zakonski okvir: koji je to minimum potpisa, odnosno poverenja koje vam sugrađani daju. Na taj način pokazujete svoju moć i na neki način rušite stereotip istraživanja javnog mnjenja koji često prikazuje da je Srpska radikalna stranka ispod cenzusa – uvek nam daju mnogo manje nego što na kraju dobijemo. Dakle, tako se pokazuje da to nije istina, jer da je tako, mi ne bismo imali ovoliki broj potpisa i ne bismo ovoliko brzo uspeli da organizujemo sve te ljude da nam daju podršku. To je prvi korak podrške koju očekujemo, a drugi korak će biti 4. marta. Podsećam vas samo, možete proveriti, pre tačno godinu i po dana, kada su bili lokalni izbori u svih 17 beogradskih opština, da su nam i tada davali nekih 4 posto, a da smo mi ostvarili više, bolji rezultat, više nego duplo koliko su nam tada u tim istraživanjima javnog mnjenja davali. Generalno je problem što se na taj način ujedno i kreira javno mnjenje. Znate, kad vi ponavljate svaki dan da je Srpska radikalna stranka ispod cenzusa, blizu cenzusa, ispod cenzusa – onda dolazi nekad i do razmišljanja kod tih ljudi da li uopšte da izađu na izbore.

Na ovaj način mi motivišemo ljude i pokazujemo našu moć i superiornost u odnosu na druge stranke. Tako ih pozivamo da daju svoj doprinos u ovoj izbornoj kampanji i očekujemo da će rezultat biti mnogo bolji nego što nam daju pojedine agencije, čija istraživanja obično naručuju određene političke strukture, pa ih preko medija plasiraju. Pokažimo još jednom da su bile lažne prognoze i to će za nas biti najveća pobeda.

Ima li još nekih pitanja? Ukoliko nema, hvala što ste prisustvovali konferenciji za novinare.

Komentari

0 KOMENTARA

TVOJ KOMENTAR

VIDEO SNIMCI

TVITER

INSTAGRAM