Vladan Jeremić: Dame i gospodo, najava G17 i Demokratske stranke o potrebi za tzv. depolitizacijom javnih preduzeća, odnosno najava ukidanja upravnih odbora javnih preduzeća i izbor direktora na javnim konkursima, po mišljenju Srpske radikalne stranke predstavlja najbrutalnije obmanjivanje građana i najjeftiniji vid demagogije i populizma ove dve stranke koji se servira u predizbornoj kampanji koja je očigledno već uveliko u toku.
Demokratska stranka i G17 plus upravljaju državom i javnim preduzećima već više od 10 godina i do sada su ih koristili za zadovoljavanje partikularnih interesa i za finansiranje kampanja svojih stranaka.
Interesantno je da je Mlađan Dinkić nedavno priznao da su „javna preduzeća strankama služila kao partijski plen za zapošljavanje partijskih kadrova“, kao i to da su „svi konkursi za direktore u većini slučajeva namešteni“. Nama onda ne preostaje ništa drugo nego da pozovemo Tužilaštvo za organizovani kriminal da hitno reaguje, i to tako što će ispitati Dinkića na okolnosti ko, kada i u kojim javnim preduzećima je zapošljavao partijske kadrove i koji sve konkursi za izbor direktora javnih preduzeća su do sada bili namešteni, ko ih je namestio i, naravno, koja politička stranka je od toga imala korist.
Šta je glavni razlog što se Demokratska stranka i G17 ovako naglo započele svoje zalaganje za tzv. Depolitizaciju? Naravno, to je isključivo namera da se prikrije kriminal i korupcija nesagledivih razmera u ovim preduzećima i da bi vlada sakrila odgovornost za to.
Drugi razlog je da pod parolom navodnog zapošljavanja stučnjaka izabranih na regularnim konkursima, i preko ubacivanja predstavnika strukovnih organizacija u nadzorne odbore, praktično ponovo uguraju svoje ljude koji će u tim telima ostati i kada pomenute stranke ne budu više na vlasti.
Dinkić je nedavno izjavio da konkurse ne bi sprovodila država već profesionalne agencije za upravljanje kadrovima. Logičan je zaključak da nam Dinkić predlaže osnivanje novih agencija i dodatno uvećavanje državnog aparata, koji već sada ima preko 100 agencija i regulatornih tela. A onda bi u tim agencijama odluke ponovo donosili predstavnici delegirani od stranaka koje čine vladu.
Interesantno je da se do dana današnjeg Dinkić nije ogradio od Bojana Krišta, nekadašnjeg direktora JP Aerodrom Beograd, za koga je govorio da je „ekspert“, „profesionalac“ i „uspešan menadžer“, a pri tom činjenica je da se Bojanu Krištu trenutno sudi za privredni prestup u Privrednom sudu u Beogradu, jer je isplatom atronomskih stimulacija i do 10.000 evra, nezakonito probio Program poslovanja Aerodroma za 6,3 miliona dinara.
Dinkić u javnosti često iznosi primer direktora JP „Skijališta Srbije“, govoreći da on nije partijska ličnost, već da je u pitanju profesionalac. Međutim, Dinkić prikriva nekoliko važnih činjenica:
Nebojša Skorić, generalni direktor JP „Skijališta Srbije“ je poslednjih godina često viđen na tribinama stranke G17 plus;
dok je Dinkić bio guverner NBJ, Skorić je bio generali direktor Direkcije za opšte poslove u NBJ i, prema pisanju medija, lice koje je bilo angažovano za poverljive transfere devizne efektive u inostranstvo.
Dalje, dok je Dinkić bio ministar finansija, Skorić je bio njegov pomoćnik za imovinsko-pravne poslove.
Na Dinkićev predlog, Skorić je jedno vreme bio i član UO JP „JAT ervejz“, ali je zbog sukoba interesa bio prinuđen da u septembru 2004. godine na tu funkciju podnese ostavku.
Izborom Dinkića na novu funkciju ministra ekonomije i regionalnog razvoja, Skorić je postavljen na funkciju pomoćnika ministra za sektor turizma. I nedugo zatim, u junu 2008. godine, na predlog Dinkića vlada je Skorića postavila na funkciju generalnog direktora JP „Skijališta Srbije“.
Dakle, evidentno je da je Nebojša Skorić još od 2000. godine „desna ruka“ Mlađana Dinkića, da ga je stranka G17 plus forsirala svih ovih 10 godina, i da naravno ne može biti govora o reči da uživa reputaciju „nestranačke ličnosti“, a o njegovoj stručnosti reč će dati Tužilaštvo za organizovani kriminal koje vodi pretkrivični postupak protiv Skorića zbog sumnjive adaptacije sadašnje zgrade Ministarstva finansija koja je koštala skoro 5 miliona evra.
Kriminal i korupcija u javnim preduzećima su dostigli ogromne razmere jer je upravljanje javnim preduzećima zloupotrebljavano za malverzacije u javnim nabavkama. Javne nabavke se mere u stotinama miliona evra, samo godišnje nabavke JAT evrvejza iznose preko 10 miliona evra, nabavke EPS-a iznose preko 20 miliona evra, nabavke Telekoma Srbija takođe premašuju 20 miliona evra godišnje. Jasno je svima da onaj ko upravlja ovim nabavkama praktično upravlja privrednim sistemom, medijima, javnim dobrima, političkim kampanjama, itd. Evo, ovo je bila osnovna tema o kojoj smo želeli da govorimo. Ukoliko imate nekih pitanja, stojimo vam na raspolaganju. Ukoliko nemate, ja vam se zahvaljujem što ste došli.
0 KOMENTARA
TVOJ KOMENTAR