Zoran Krasić: Iskoristili smo priliku da, danas, u Narodnoj skupštini, obavestimo javnost o nekim aktivnostima Srpske radikalne stranke.
Poslanička grupa Srpske radikalne stranka danas je podnela predlog predsedniku Narodne skupštine da se sazove posebna sednica na kojoj bi se održala rasprava oko, prema našem mišljenju, aktuelne teme, a koja bi imala naslov: „Politika Vlade Srbije prema južnoj srpskoj pokrajini u kontekstu otvorenih zahteva zapadnih diplomata da je priznanje takozvanog nezavisnog Kosova uslov za ulazak u Evropsku uniju“.
O čemu je reč? Zbog one rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Boris Tadić je nametnuo obavezu Srbiji da pod okriljem Evropske unije obavi neke pregovore sa predstavnicima, mora se ipak reći, „nezavisnog Kosova“. Ti pregovori traju. Znate da smo pre nekoliko meseci tražili raspravu o toj temi, ali smo dobili informaciju da je izveštaj o pregovorima tajne prirode i da ne može da se podnese. Međutim, tokom proteklih mesec dana, veći broj stranih diplomata je tokom boravka u Srbiji otvoreno najavljivao da se od Srbije očekuje i zahteva da prizna ovo i ovakvo „nezavisno Kosovo“. Ima nekih finesa u vezi s tim da li je priznanje uslov za kandidaturu ili je uslov za neki, navodno, prijem. Znate i sami da je javnost zasuta informacijama o crvenim, žutim, zelenim i drugim linijama ispod koje vlast ne želi da ide. Podsećam javnost i one koji su na vlasti da još postoji Ustav Republike Srbije, po kome je Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo Republike Srbije.
Želimo da otvorimo ovu temu i skrećem pažnju da nije nikakva smetnja to što smo u vanrednom zasedanju, jer je prošle godine tri puta tokom vanrednog zasedanja otvarana rasprava po članu 210 Poslovnika Narodne skupštine. Ujedno, obaveštavam narod da je Srpska radikalna stranka tokom juna uputila dva predloga po istom osnovu.
Prva aktuelna tema su bili rezultati saradnje Republike Srbije sa Haškim tribunalom. Zna se da tu nije reč samo o isporuci Ratka Mladića. Trebalo bi videti kakvi su efekti te saradnje, jer je ona poprilično jednosmerna i na štetu Republike Srbije. Druga tema je bio odnos Republike Srbije prema vojnim savezima. Išli smo u susret NATO samitu od 13. do 15. juna u Beogradu i smatrali da je neophodno da se otvori ta tema, odnosno da se vidi koja je orijentacija Srbije s obzirom na Rezoluciju, kako je neki tumače, o vojnoj neutralnosti, na Partnersto za mir i sve veće nasrtaje sa Zapada da je uslov za neke integracije Srbije još bliža veza sa NATO paktom.
U Hrvatskoj je 11. juna održana vojna vežba oružanih snaga Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije pod okriljem NATO pakta, a NATO pak t je saopštio da su rezultati te vojne vežbe priprema združenih snaga koje će zameniti Amerikance u Avganistanu. Naša javnost to ne zna, a zna se da nije naklonjena tim procesima. Čak 92 odsto građana Republike Srbije ne želi da čuje za NATO pakt, ne samo u pogledu članstva nego i tih bliskih odnosa, a 80 odsto građana ne želi da čuje za Evropsku uniju. Tako da svi oni koji smatraju da priznavanje „nezavisnog Kosova“ i lagano klizanje Kosova i Metohije ka nezavisnosti, uz prećutnu saglasnost Republike Srbije,takođe ne nailaze na odobravanje građana. Ne samo zbog Ustava, već što srpska duša ne dozvoljava da se rasparčava srpska teritorija.
Dakle, tri teme se nalaze pred predsednikom Narodne skupštine i očekujemo da Slavica Đukić Dejanović, u skladu sa Poslovnikom, tokom juna zakaže sednicu i stavi ove teme na diskusuju, kako bi narodni poslanici mogli da izraze svoje stavove. Želimo da javnost vidi šta mi tražimo od predstavnika vlasti u cilju očuvanja našeg ustavnog poretka i borbe za suverenitet i teritorijalni integritet Republike Srbije.
0 KOMENTARA
TVOJ KOMENTAR