Dejan Mirović: Dame i gospodo novinari, zahvaljujem što ste došli u ovako velikom broju. Sa moje leve strane je moj kolega poslanik Vlada Jeremić, a sa moje desne strane je koleginica i poslanik Lidija Dimitrijević. Često se čuje primedba iz vlasti da opozicija nema program, da ume samo da kritikuje, da je pozicija apriori protiv svakog ekonomskog programa koji ima vlast, i u skladu sa tim lažnim primedbama mi danas imamo dva konkretna predloga za izlazak iz ekonomske krize, a reč je o dva predloga zakona koji su već ušli u procreduru Narodne skupštine. Pre svega, Predlog Zakona o dopunama zakona o porezu na dodatu vrednost i drugi predlog Zakona o izmenama zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom, o čemu će vam pričati kasnije moja koleginica. Mi smatramo da je PDV, po ekonomskoj teoriji i u praksi, porez koji pogađa pre svega najsiromašnije delove stanovništva i upravo u skladu sa tom opštepoznatom ekonomskom definicijom, mi se zalažemo, pored, naravno, oporezivanja tajkuna, pre svega Miškovića Beka i ostalih, takođe za oporezivanje stranih banaka kao što je uradio gospodin Orban, mađarski premijer, koji je oporezovao strane banke i finansijske organizacije koje rade u Mađarskoj, i tako planira da Mađarska dobiju negde oko 700 miliona evra prihoda u budžetu, što je odlična ideja koju mi podržavmao. Mi predlažemo, i ovde ćete videti spisak poljoprivrednih proizvoda, hrane, opreme za decu i ostalog, da se oporezuje po manjoj stopi ili da se ukine PDV za te poreze. To je naš konkretan predlog i konkretan doprinos da se ublaži ova ekonomska kriza i pre svega da se ublaže njene posledice na najsiromašnije delove stanovništva, a to su oni ljudi koji su pogođeni merama MMF-a, što pokazuje i zamrzavanje penzija i plata, koje, priznaćete, pri inflaciji od oko 10 procenata, znače pad penzija za 10 procenata. Dakle, ovo su naši konkretni predlozi, a možemo ovome dodati i naš principijelan stav, našu ekonomsko-ideološku poziciju, a to je saradnja sa našim pravim ekonomskim partnerom, sa Ruskom Federacijom. Mi se zalažemo i za stvaranje Razvojne banke koja bi upravo pomagala nastup naših građevinara i izvoz naših proizvoda na rusko tržište, gde imamo ugovor o slobodnoj trgovini sa Ruskom Federacijom, koji ulazi u jedanaestu godinui koji se nedovoljno iskorišćava, negde oko 25 procenata. Reč je o jedinstvenom ugovoru koji je Ruska Federacija ponudila i potpisala sa nekom zemljom zapadno od Karpata. Imate konkretne stavove i pozivamo Vladu Republike Srbije da ih razmotri, a ne kao naš predlog za stopiranje i prodaju Telekoma koji je odbačen pod izgovorom da je liberealna ekonomija sada najprisutnija u svetu, i to u trenutku kada vidite kako su nacionalizovane banke u Sjedinjenim Američkim Državama, Hipo Alpe banka u Austriji, itd. To su naši predlozi iza kojih stoji naš ekonomski tim. Sada ću dati reč mojoj koleginici Lidiji Dimitrijević.
Lidija Dimitrijević: Dame i gospodo, u vreme teške ekonomske krize svaka odgovorna vlast mora da vodi računa da građanima stvori preduslove da prebrode krizu, a ne da se isključivo bavi samo sobom i kako da udovolji svojim partijskim kadrovima. U Srbiji se vlast ne ponaša odgovorno, pad životnog standrda građana je intezivniji svakog dana. Mnoge se porodice bore na različite načine da prežive, dok sa druge strane imamo one nepristojno bogate. Narodni poslanici Srpske radikalne stranke predali su Narodnoj skupštini Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o finansiskoj podršci porodicama sa decom. Time želimo da ispravimo diskriminatorske odredbe koje sadrži ovaj zakon i da izjednačimo svu decu. Mi smo predstanici stranke koja je neprekidno u kontaktu sa građanima. Te kontakte nekada iniciramo mi, ali je i sve veći broj građana koji nam se obraćaju. Naša je odgovornost da vlasti predočimo da građani ne mogu sami da prebrode teškoće koje su ih zadesile jer ovo su godine svetske ekonomske krize, a kriza u Srbiji traje mnogo duže od ove svetske. Ovaj predlog za izmenu pomenutog zakona je jedan od načina na koji to činomo. Izmene koje smo predložili odose se na dva segmenta, prvi je pomoć porodicama sa decom koje u ovom trenutku već imaju više od četvoro dece, ili očekuju rođenje petog deteta, i decu narednog reda rođenja, kroz izmenu odredaba zakona koje se odnose na ostvarivanje prava na dečiji dodatak, koji se isplaćuje iz republičkog budžeta. Inače, ovo pravo ostvaruju porodice čiji primanja mesečno ne prelaze iznos od 6 455 dinara po članu porodice. Radeći dugo na ovim poslovima, imala sam prilike da se uverim da mnoge porodice nemaju ni jedan jedini dinar primanja u toku meseca. Nijedan član nije zaposlen, a mnogi od njih ne ostvaruju ni metirajlno obezbeđenje porodice, što znači da im je dečiji dodatak jedino primanje. O ovome je trebalo da se razmišlja u vreme kada je u Srbiji imalo šta da se privatizuje. Nažalost, svi znamo kako je taj proces sproveden i da je u njemu mnogo ljudi ostalo bez posla, otpremnine su bile preniske, izuzev u slučaju nekoliko preduzeća, a mnoga preduzeća su doživela sudbinu da im se na vrata stavi katanac. Takav način privatizacije doveo je do stanja u kome se sada Srbija nalazi, pa je sve veći broj porodica prinuđen da zatraži neki vid socijalne zaštite. Srspska radikalna stranka je podnela ovaj predlog za izmenu Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom, s namerom da se određena sredstva iz budžeta preusmere porodicama sa decom. Naš stav o neprekidnom osnivanju raznih paradržavnih organa je poznat i ponoviću da mi smatramo da se mora prestati sa dupliranjem poslova od strane više organa, što državnih što paradržavnih, da se mora prestati sa izmišljanjem novih funnkcionerskih mesta koja previše koštaju. Takvim potezom, da se partijski kadrovi ne zbrinjavaju na duplirana radna mesta i na mesta koja imaju funkcionerske dodatke, obezbedilo bi se dovoljno sredstava za dečiji dodatak. Drugi segment je instrument populacione politike, a odnosi se na podsticanje rađanja. Predložili smo da se izmene odredbe Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom, koje se odnose na ostvarivanje prava na dečiji roditeljski dodatak, tako što će pod uslovima propisanim zakonom ovo pravo moći da se ostvari za svako živorođeno dete, a ne kao do sada samo za prve četvoro rođene dece. Jednim delom smo ovo predložili zbog roditelja koji očekuju peto i šesto i savko naredno dete, a drugim delom zbog dugoročnih negativnih posledica koje se odnose na pad nataliteta u Srbiji. Po popisu iz 2002. godine, prosek starosti u Srbiji je 40,2 godine. Imamo i stopu negativnog prirodnog priraštaja u Vojvodini od minud 5 promila. Inače neke lokalne samouprave u Srbiji, baš zato što je veliki problem sa natalitetom, u skladu sa svojim mogućnostima pomažu roditeljima prilikom rođenja dece. Srpska radikalna stranka se ne slaže sa stavom Svetske zdravstvene organizacije, da je adekvatan psihofizički razvoj dece moguć u porodici sa četvoro dece. Ianače, Ministrastvo rada i socijalne politike Republike Srbije je podržalo ovaj stav. O čemu se tu radi? O tome da kada neko zauzme takav stav, nema obavezu da teži ka tome da porodicama koje imaju više od četvoro dece pruža bilo kakvu finansijsku podršku. Ministrstvu rada i socijalne politike odgovara ovakav stav jer ih oslobađa od odgovornosti da pruže potrebnu podršku ovakvim porodicama. Naš stav je da svako živo dete mora da ima isti tretman. Ja vam se zahvaljujem
Dejan Mirović: Ako imate neko pitanje, izvolite.
Novinar Bete: Gospodine Miroviću, kada ste vi predali ove izmene?
Dejan Mirović: Predao sam ih 25. januara ove godine u 14 i 25 časova. A sutra ćemo držati konferenciju za štampu u vezi sa odgovarom Vlade Republike Srbije na naš zahtev da se prekine sa prodajom Telekoma.
Novinar Tanjuga: U novinama je objavljena vestda je za 8. mart zakazana sednica Haškog tribunala posvećena suđenju gospodinu Šešelju, pa su se čule neke prognoze da bi Šešelj mogao vrlo brzo posle 8. marta da dođe. Recite šta je od svega toga tačno.
Dejan Mirović: Evo Vi, kao naš dragi gost i kao čovek koji redovno prati naše konferencije, sigurno znate da smo pre nekoliko nedelja izrazili umereni optimizam zbog diplomatske akcije Ruske Federacije u Savetu bezbednosti, gde je ruski opredstavnik kritikovao Robinsona i Bramerca zbog kršenja ljudskih i procesnih prava Vojislava Šešelja. Konačno smo došli i do zahteva za oslobađanjem po pravilu 98bis, ali ja ne bih davao nikakve prognoze, niti je to moguće uraditi u ovom trenutku, ali da kažemo da je plan da se posle izlaganja tužilaštva i profesora Šešlja veće povlači na dve ili tri nedelje i onda će dati svoje mišljenje o svim tačkama optužnice. Tada ćemo videti da li je jače pravo ili nečiji interesi u Beogradu, ili jedna udružena briga ruskih poslanika i nas svih ovde koji pratimo to da bi se Vojislav Šešelj posle 8 godina našao u Srbiji. Najavio bih da se 19. februara održava skup u Sava centru i pozivam vas da budete naši gosti. Ako nemate više pitanja, zahvaljzjem vam.
0 KOMENTARA
TVOJ KOMENTAR