Vjerica Radeta: Poslanička grupa srpske radikalne stranke podnela je predlog predsedniku republičkog parlamenta da se na prvoj sednici drugog redovnog zasedanja, a to je prvi utorak u oktobru, razmatra izveštaj vlade Republike Srbije o razvoju događaja na Kosovu i Metohiji i o aktivnostima i merama koje se preduzimaju za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka.
Podsećamo da je prema deklaraciji koju je Skupština usvojila 31. jula, vlada obavezna da takav izveštaj podnese Narodnoj skupštini najmanje jednom u roku od tri meseca. Krajnji rok bi bio 31. oktobar, ali Srpska radikalna stranka smatra da situacija na Kosovu i Metohiji ne dozvoljava da se čeka taj krajnji rok, s obzirom na to da su 16. oktobra šiptarski teroristi, potpomognuti Euleksom, pokušali da zauzmu administrativne prelaze Brnjak i Jarinje i tamo instaliraju svoju carinu.
S obzirom na te okolnosti, tražimo da prva sednica bude posvećena tome. Hoćemo da znamo koliko je vlada Republike Srbije, odnosno pregovarački tim i Borko Stefanović, doprinela i ohrabrila eskalaciju problema na Kosovu i Metohiji nekim svojim potpisom u Briselu, a nismo još videli sadržinu toga što je potpisano za tzv. carinske pečate.
S obzirom na činjenicu da se svi nadležni državni organi kunu da će učiniti sve da se sačuva Kosovo i Metohija u sastavu Republike Srbije, mi srpski radikali smo predložili da se sednica održi u Kosovskoj Mitrovici. Hteli smo da na taj način pokažemo da mi, kao parlamentarci, kao najviši zakonodavni organ u Srbiji, želimo da bar u tih nekoliko sati podelimo sudbinu Srba na severu Kosova i Metohije, koji su, izgleda, ostali poslednja brana u očuvanju jedinstva Republike Srbije.
Problem na severu Kosova je trebalo rešavati mnogo drugačije, od samog početka pregovora. Još nije kasno da se insistira na primeni Rezolucije 1244, koju su potpuno zaboravili predstavnici Tadićevog režima, u komunikaciji sa predstavnicima Šiptara i međunarodnim organizacijama. Mislimo i dalje da Srbija treba da uradi ono što predviđa Rezolucija 1244, a to je da se, pre svega kod UN, koje su garant rezolucije, insistira da se na teritoriji Kosova i Metohije instalira 999 vojnika. Tu nemamo šta da tražimo sa Euleksom koji je otvoreno stao na stranu šiptarskih separatista. Šiptari pokušavaju da dovedu svoje carinike na Brnjak i Jarinje, a mi smo i sa skupštinkse govornice, a evo i sad, pozvali predstavnike vlasti da naši predstavnici carine budu na tim mestima, jer je to takođe predviđeno Rezolucijom 1244.
Novinar: Da li ste tražili podršku drugih poslaničkih grupa?
Vjerica Radeta: Nismo tražili podršku nijedne poslaničke grupe. Poslovnik omogućava da ovaj predlog bude iniciran sa brojem potpisa poslanika koliko ima Srpska radikalna stranka.
Novinar: Kako komentarišete zahtev Bramerca za hapšenjem jataka?
Vjerica Radeta: Plašimo se da je počela hajka o kojoj smo govorili godinama unazad, a to je da, kada se završe sva hapšenja koja je Haški tribunal tražio, da će početi da u Srbiji hapse sve one koji su na bilo koji način učestvovali u poslednjim otadžbinskim ratovima. Ovo što je objavljeno u medijima nije jedinstven slučaj. Mi svakodnevno sa terena dobijamo informacije da se ljudi hapse, odnosno, da se u velikom broju pozivaju na nekakve razgovore u specijalno tužilaštvo i bojimo sa da je to početak velike hajke. Reč je o ljudima sa takozvanog spiska, koji postoji u ministarstvu pravde. Oni su optuženi za nešto, uglavnom na teritoriji sadašnje Hrvatske. Oni su sada tema progona Tadićevog režima. Naravno, ništa se ne preduzima suprotno.
Novinar: Koji je stav stranke o zakonu o restituciji?
Vjerica Radeta: Zakon o restituciji je takav da ćemo biti protiv. Imamo mnogo argumenata koje ćemo izneti tokom rasprave. Stav Srpske radikalne stranke je od samog početka da ovakav zakon nikada ne sme da se donese, jer će naneti mnogo više štete nego koristi. Jedna istorijska nepravda ne može da se ispravlja dovođenjem ljudi u drugu nepravdu. Sem toga, sva imovina koja je predmet ovog zakona oduzeta je na osnovu zakona. Zarad pravne sigurnosti, to je jedan od argumenata, ovaj zakon ne treba da bude donet. Predložili smo brisanje svih članova, od naslova zakona, do poslednjeg stava. Jer, ako smatramo, a smatramo, da taj zakon ne sme da postoji u pravnom sistemu Srbije, onda je to jedini način da amandmanski iskažemo svoj stav.
0 KOMENTARA
TVOJ KOMENTAR