Dnevna novina „Politika“ prenela je deo izveštaja Tanjuga sa sednice Generalne skupštine UN
Kritici suda u Hagu pridružili su se i predsedavajući Predsedništva BiH Nebojša Radmanović i ambasador Rusije u UN Vitalij Čurkin. Ambasador Ruske federacije pri UN Vitalij Čurkin rekao je da su međunarodni tribunali važan element u uspostavljanju pravde, ali je oštro kritikovao rad Haškog tribunala koji, kako je ocenio, nije doprineo procesu pomirenja. Čurkin smatra da u dosadašnjoj praksi ad hok tribunala postoje pozitivni i negativni primeri, a da je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju definitivno negativan primer. Navodeći apsurdno „dugotrajne procese“ tokom kojih su neki okrivljeni umrli i „neprihvatljivo dug pritvor Vojislava Šešelja“, Čurkin je posebno kritikovao postupak koji je nedavno doveo do oslobađanja hrvatskog generala Ante Gotovine i lidera OVK Ramuša Haradinaja. „Sumnjamo da je ova odluka doneta na pravnim osnovama,“dodao je on ističući da u ovim slučajevima pravda nije zadovoljena, jer nije utvrđeno ko je kriv za počinjene zločine.
Ruski ambasador zato kaže da je legitimno pitanje da li takvo sudsko telo , „koje deluje usredsređeno na stvaranje kompleksa krivice kod samo jednog naroda, a na pranje kriminalaca druge strane u sukobu može da doprinese pomirenju na zapadnom Balkanu.“
Predsedavajući Predsedništva BiH Nebojša Radmanović ukazao je da narodi u Bosni i Hercegovini imaju različita mišljenja o radu Haškog tribunala, ali svi dele opredeljenje da zločini koji su počinjeni tokom rata na teritoriji BiH moraju biti procesuirani.
Podsetivši da je Haški tribunal osnovan sa namerom da se kazne počinioci najtežih zločina u bivšoj Jugoslaviji i da se spreči ponavljanje takvih zločina, sa jasnom porukom da će oni biti bez izuzetka kažnjeni, on je ukazao da treba sprečiti „kolektivizaciju krivice“. Kao najčešće zamerke radu tribunala on je naveo nesrazmernost u kaznama, selektivnost u optužbama, primenu dvostrukih standarda i drugo“.
0 KOMENTARA
TVOJ KOMENTAR