Utvrđivanje državnih granica

MILORAD BUHA: Dame i gospodo, uvaženi građani Srbije, u ime Srpske radikalne stranke postaviću pitanje vezano za utvrđivanje državnih granica. Poznato je u međunarodnom pravu, a i u nacionalnom pravu, da je određivanje i utvrđivanje državnih granica bitan državnički posao, državno pitanje, pitanje suvereniteta i integriteta.

Srpska radikalna stranka je prošle godine uputila Predlog rezolucije o utvrđivanju državne granice sa Republikom Hrvatskom. Poznato je da nemamo utvrđene državne granice ni sa ostalim republikama bivše Jugoslavije, ni sa BiH, ni sa Crnom Gorom, ni sa Makedonijom. Poznato je da postoji jedna komisija koja radi na utvrđivanju državne granice, međutim, prošlo je 20 godina od razbijanja bivše Jugoslavije a nemamo utvrđene državne granice. Postavlja se pitanje odgovornosti, ko je odgovoran za ovakvo stanje u ovoj oblasti? Odgovorna je vlada.

Moje pitanje se odnosi na to ko radi u ovoj komisiji, koje su aktivnosti ove komisije i najbitnije pitanje – koja je strategija ove komisije? Iz sredstava informisanja, posle trojnog sastanka našeg predsednika sa premijerima Hrvatske i Slovenije, list „Blic“ je objavio informaciju da su se na trojnom sastanku, između ostalog, dogovarali oko granica. To nije bilo centralno pitanje, ali se o tome razgovaralo.

Naime, prema informacijama do kojih je došao ovaj list, a i hrvatska štampa je nešto po tom pitanju objavila, postignut je tajni dogovor. Zašto tajni? Postoji komisija, zašto ona ne radi? Da li su ustavne nadležnosti predsednika Republike da on dogovara? To nije njegovo ustavno određenje i on ta prava nema. Međutim, on se petlja u sve, pa i u ovu oblast.

Što se tiče državne granice sa Republikom Hrvatskom, ona je otvorena. Područje Baranje, istočne Slavonije i zapadnog Srema nikada nijednim međunarodno-pravnim aktom nije utvrđeno. Trenutno je to okupirana teritorija, to je prostor Republike Srpske Krajine, to pitanje je otvoreno iz više razloga i više aspekata. Jedan od aspekata je istorijski, drugi je kulturološki, demografski, itd. Područje Slavonije i Baranje nikada teritorijalno, administrativno, prosvetno itd, nije bilo vezano za Hrvatsku.

Zato je vrlo značajno, sa aspekta Srpske radikalne stranke, da se utvrdi strategija. Bez jasne nacionalne strategije o određivanju granica, niko nema pravo, prema odredbama Ustava i prema odredbama mnogobrojnih zakona, da sam dogovara i pregovara o pitanju državnih granica, kao ni o drugim bitnim i vitalnim problemima naše države.

S druge strane, na istom trojnom sastanku, čak prema izjavama učesnika ovog trojnog sastanka, naš predsednik Boris Tadić je izjavio da je spreman da povuče kontratužbu protiv Republike Hrvatske. Zbog javnosti, Srpska radikalna stranka mora ukazati na pogubne posledice povlačenja te kontratužbe. Zbog čega? Zbog toga što smo tuženi od Republike Hrvatske za genocid nad hrvatskim narodom. S druge strane, vlada je u toku 2009. godine usvojila kontratužbu kojom je jasno rekla da je nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Hrvatske počinjen genocid. Niko nema pravo da odustaje od te kontratužbe, upravo zbog genocida. Karakter ratnog zločina genocida, kao najstravičnijeg zločina, je takav da ne mogu političari o tome da se dogovaraju. Ako je to upućeno Međunarodnom sudu pravde u Hagu, Međunarodni sud pravde u Hagu je taj koji će odlučiti da li je postojao genocid ili nije. Prethodni dogovor o povlačenju tužbe je krivično delo.

Upozoravamo predsednika Republike da se uozbilji. Nema nikakvog dogovora. Vlada Republike Srpske Krajine u progonstvu u više navrata je ukazivala na dogovornu politiku predsednika države, koji je u poslednjih godinu i po dana u više navrata izjavio da je spreman na kompromis i dogovor. Hrvatska strana, koja je to pokrenula 1999. godine, izlazi sa istim stavovima.

Nedopustivo je i štetno po srpske nacionalne interese da se ovo pitanje sada putem dogovora povuče iz sudskog postupka.

Pored toga, na ovom trojnom sastanku su pokrenute određene inicijative…