PREDSEDAVAJUĆA: Narodni poslanik Milan Nikolić ima reč, a posle njega narodni poslanik Zoran Krasić.
MILAN NIKOLIĆ: Poštovani građani, poštovani predstavnici Vlade, želeo bih da postavim nekoliko pitanja, mada struktura predstavnika Vlade ne odgovara oblasti koje su u pitanju. Građani Srbije su zadnjih dana i godina suočeni sa raznim nepogodama, prirodne nepogode, zemljotresi, poplave itd, one se ne mogu sprečiti ali se mogu umanjiti njihove posledice.
Imamo i nepogode koje su oličene u aktuelnoj vlasti koja zadnjih desetak godina nanosi neprocenjivu štetu građanima Srbije. Zadnje nevreme, nepogoda, oluja zadesilo je više opština u Srbiji, među njima opština Arilje, Lučani, Ivanjica, Čajetina i druge opštine u Srbiji.
Šteta je procenjena na oko 40 miliona evra, a Vlada je zadnjom svojom odlukom namenila da tim opštinama pomogne sa 35 miliona dinara. To je minorno i beznačajno. Arilje i okolina predstavlja centar proizvodnje maline, tu se proizvodi 5% ukupne svetske proizvodnje. Arilje je brend u svetu po proizvodnji malina. Ariljska opština je oštećena, maline su oštećene sa oko 50%, oštećeni su voćnjaci, zasadi šljiva, objekti, putevi itd. Naneta je šteta negde oko 10 miliona evra, i to je procenjena šteta. Vlada je u ovoj svojoj odluci odredila pomoć Arilju od 14 miliona dinara i to izuzetno malo. Šteta je na nivou pet budžeta, pet godišnjih budžeta, a vi ste namenili samo 14 miliona dinara i to je stvarno ponižavajuća ponuda.
Zato tražim i pitam da li Vlada ima nameru da to što planira da pomogne ugroženim i oštećenim opštinama na bilo koji način, da ne govorim o protivgradnoj odbrani. To je problem više godina, koji je tu lobi i zbog čega se tu ne rešava na jednom organizovanom nivou, jer znamo da protivgradne stanice treba da imaju najmanje organizacione formacije oko 14 raketa, a one imaju uvek dosta manje, a u ovom slučaju su na tom prostoru imali od 2-4 i to je ispaljeno, međutim nije imalo efekta, a trebalo je da bude 14.
Jedna raketa košta oko 250 evra, a za 10 hiljada raketa bilo je potrebno izdvojiti oko dva i po miliona evra, a imali smo štetu u jednom satu za oko 40 miliona evra procenjene štete.
Sledeće pitanje bi bilo pitanje cene malina, da li predstavnici Vlade ili Vlada znaju da je trenutno cena malina u Arilju 60 dinara druga klasa, a 80 dinara prva klasa. To je cena koja uništava malinjake i proizvodnju isto kao nevreme, kao cunami.
PREDSEDAVAJUĆA: Da li neko od ministara želi reč? Izvolite ministre Stankoviću.
ZORAN STANKOVIĆ: Na ovo vaše prvo pitanje mogu da kažem da je to samo bila prva pomoć Vlade, a očekujemo u narednom periodu da nakon procene štete sagleda sve to i saglasno svojim materijalnim mogućnostima i da u narednom periodu nakon procene štete Vlada sagleda sve to i saglasno svojim materijalnim mogućnostima sigurno u znatno većem materijalnom iznosu učestvuje u saniranju štete koje su nastale kao posledica elementarne nepogode.
PREDSEDAVAJUĆA: Reč ima Milan Nikolić, tri minuta.
MILAN NIKOLIĆ: Ovakve stvari se ponavljaju iz godine u godinu, kada je u pitanju cena maline i ja sam pomenuo da je trenutno 80 dinara, a prošle godine je bila 150 dinara. Vi se sećate pre dve godine da su bili protesti malinara, da su dolazili pred Skupštinu i tada su prevareni, vođeni su razgovori u Arilju, Užicu, u septembru 2009. godine. Dogovoreno je da Vlada za 15 dana izađe sa celovitim predlogom za rešavanje tog problema, da u budućnosti nemamo ovakvih padova dispariteta cena, jer to uništava proizvodnju malina.
Hteo bih da se osvrnem na subvencije, država daje dosta subvencija za poljoprivredu, to i treba, međutim kako se te subvencije troše, to je pod znakom pitanja. Samo primera radi, subvencije za veštačko đubrivo za prošlu godinu bile su na nivou 210 hiljada tona, to je negde 20 hiljada dinara po toni, a to je oko dve milijarde i 100 miliona. Postoji uredba, odnosno kako se može koristiti, gde je ograničeno, da fizička lica, odnosno gazdinstva mogu koristiti subvenciju, ali ne manje od 20 tona, a ne više od 150 tona. Sada postavljam pitanje ko je to smislio da 20 tona bude donja granica, a kod mene u Arilju, u Užičkom okrugu, niko od gazdinstava i poljoprivrednih proizvođača, ne treba ta količina nije potrebna.
Postavljam pitanje kako oni mogu doći i iskoristi subvenciju za veštačko đubrivo? Primera radi, subvencije u 2010. godini su preko tih firmi, tako su korišćene, za prolećnu setvu firma "Fertil" je iskoristila 551 milion, a "Grupa Viktorija" 402 miliona, "Promist" iz Novog Sada 32 miliona itd. Za jesenju setvu, "Viktorija" je iskoristila 774 miliona, a "Promist" 328 miliona. Postavljam pitanje kako se te subvencije koriste i da li one dođu do onoga kome su stvarno potrebne?
0 KOMENTARA
TVOJ KOMENTAR